7. MART, 19.30 – PREDAVANJE HELENE SABLIĆ TOMIĆ: DOKOLICA

Share


U četvrtak, 7. marta 2013. godine u Omladinskom klubu “Skladište” sa početkom u 19.30 sati predavanje pod nazivom „Dokolica“ održala je univerzitetska profesorka, književna kritičarka, autorka desetak knjiga i udžbenika iz Hrvatske Helena Sablić Tomić. Predavanje je realizovano u saradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Moderator večeri bio je Vladan Čutura, profesor hrvatskog jezika i komparativne književnosti.
Predavanje predstavlja uvod u promociju 9. broja kultur-propagandnog lista „Karton“ Fondacije „Danilo Kiš“ čija je tema broja upravo – DOKOLICA.

Ovim rečima je prof. dr.sc. Helena Sablić Tomić najavila svoje predavanje:
“Uvodno bih željela postaviti pitanje nalik onom Carverovom, ali s promijenjenom temom: O čemu govorimo kada govorimo o dokolici? Vrijeme dokolice pozitivno je iskustvo koje znači slobodu, ispunjenje, izbor i razvoj kako to temeljito zapisuje Igor Duda u knjizi ‘U potrazi za blagostanjem’. Proširujući svoju definiciju dokolice, on eksplicitno kaže da kako jedan od najvitalnijih dijelova povijesti dokolice danas nastaje na složenom i šarolikom tematskom spoju kojega čine socijalna, kulturna i gospodarska povijest, kvaliteta življenja i životni standard, mentaliteti i identiteti, turizam i putovanja.
Nadalje, tijekom predavanja pokušat će se razjasniti kako na pojmovnoj i jezičnoj razini nije uvijek jasan odnos između slobodnog vremena, dokolice i besposlice, pa se često poistovjećuju besposlica i dokolica. Međutim, razlika među njima je velika. Obje ove kategorije neki su oblik slobodnog vremena, ali dok je besposlica vrijeme u kojem je čovjek slobodan od posla ili rada, dokolica je vrijeme u kojem je on slobodan za neposredno djelatno ostvarenje, za užitak, za stvaralaštvo, za sebe samoga. Pa ako je slobodno vrijeme zapravo vrijeme slobode, onda je bit slobodnog vremena dosegnuta tek u dokolici i tek je dokolica pravo slobodno vrijeme, dok je to besposlica tek uvjetno.
Na tome tragu može se reći kako se sadržaji slobodnog vremena mogu kretati amplitudom od pasivnog odmora preko pasivne razonode do usmjerenosti prema popularnim oblicima razonode (čitanje, gledanje TV, slanje sms-poruka, pretraživanje web stranica, komuniciranje na društvenim mrežama, sjedenje u kafićima,…) do kreativnog dokoličaranja koje pojedinca dovodi do unutarnjeg svijeta odmičući ga na taj način od ‘okrutne’ stvarnosti.”
Predavanje će biti ilustrovano primerima iz savremene hrvatske proze.


Helena Sablić Tomić je rođena 1968. godine u Osijeku gde je diplomirala na Pedagoškom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. godine magistrirala s temom "Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa Quorum", a 2001. je odbranila doktorsku disertaciju naslovljenu "Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze". Na Umjetničkoj akademiji u Osijeku predaje književnost u statusu redovnog profesora. Od 2006. je dekan Umjetničke akademije u Osijeku. Članica je Pen-a, DHK i HDP. Piše književne kritike za Hrvatski radio 1. program (emisija Kutija slova).
Objavila je sledeće knjige: „Montaža citatnih atrakcija – quorumova kratka priča“, „Intimno i javno – ogledi o suvremenoj autobiografskoj prozi“, „Slavonski tekst hrvatske književnosti“, “Gola u snu - o ženskom književnom identitetu“, „Dnevnik nevidljivoga - moja godina 2007.“, „Hrvatska autobiografska proza“, „Kortars horvat irodalom-költeszet es rövidtörtenet 1968-tol najpjainking“, „Bogdan Mesinger – esej“, „Pannonius, Vrančić; pretapanja“, „Grad koji šarmira“, „O strasti, čitanju i dokolici“, „Uvod u hrvatsku kratku priču“, te priredila brojne knjige iz oblasti književnosti. Napisala je scenario za dokumentarni film o Ireni Vrkljan „Samo albumi, knjige i plehnata kutija“ i o Božidaru Violiću „Božidar Violić: u znaku blizanaca“.
Dobitnica je nekoliko značajnih nagrada za naučni rad u oblasti književnosti.